PRIJEDLOG ZAKONA
O IZMJENAMA DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVINI,
S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 80. Ustava Republike Hrvatske.

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakonom o radu, nedjelja je definirana kao neradni dan. Međutim, ministar gospodarstva donio je Pravilnik o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (od 14. rujna 2001.) kojim je praktično suspendirao ovu stavku u Zakonu o radu ostavivši mogućnost jedinicama lokalne samouprave mogućnost da donesu drukčije odluke. To je rezultiralo nepoštivanjem zakona.

Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o trgovini ("Narodne novine", broj 62/01), između ostalog izmijenjen je i članak 19. Zakona (članak 26. Zakona o trgovini - "Narodne novine", broj 49/03 - pročišćeni tekst) , koji je uređivao pitanje radnog vremena prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, na način da je nadležnost za uređivanje radnog vremena povjerio nadležnim tijelima lokalne samouprave. Izmjenom spomenutog članka Zakona, koju je Hrvatski sabor usvojio na sjednici 4. srpnja 2001. godine, ovo pitanje uređeno je na način da radno vrijeme i raspored dnevnog i tjednog radnog vremena prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo u dane blagdana i neradnih dana u kojem je trgovac dužan poslovati te radno vrijeme tržnica propisuju poglavarstva općina odnosno gradova, u skladu s propisom koji donosi ministar nadležan za trgovinu, tj. ministar gospodarstva.
Zakonom je predviđeno da će propis koji donosi ministar, na jedinstven način urediti pitanja koja se odnose na radno vrijeme te utvrditi kriterije na temelju kojih nadležno tijelo grada odnosno općine to pitanje može urediti i na drugi način. Ministru gospodarstva dat je rok 30 dana za donošenje spomenutog propisa, a poglavarstva općina, odnosno gradova, dužna su u roku 30 dana od dana njegova stupanja na snagu svoje propise uskladiti s tim propisom. U skladu s navedenom obvezom iz Zakona, ministar gospodarstva donio je Pravilnik o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, koji je objavljen u "Narodnim novinama", broj 80 od 19. rujna 2002. godine, a stupio je na snagu 27. rujna. Ovim Pravilnikom utvrđeni su, jedinstveno za cijelu državu, okviri za radno vrijeme prodavaonica, ali je istodobno omogućeno lokalnoj samoupravi da radno vrijeme prodavaonica uredi i na drugačiji način, odnosno da ga prilagodi specifičnim potrebama građana, odnosno turista na području određene općine odnosno grada. Odluke o radnom vremenu donijelo je 79 od 123 grada (64%) i tek 147 od 422 općine (35%).
Odredbom članka 2. navedenog Pravilnika propisano je, između ostalog da se nedjeljom započne raditi najranije u 8 sati i završi najkasnije u 13 sati. Iznimno, prodavaonice mogu raditi sve nedjelje u prosincu i nedjelje uoči državnih blagdana i neradnih dana od 8 do 18 sati. Propisano je isto tako da u dane državnih blagdana i neradnih dana prodavaonice u pravilu ne rade. Ova formulacija odredbe, pogotovo izraz "u pravilu" omogućio je da ono što treba biti iznimka, u ovom slučaju izniman rad prodavaonica nedjeljom, u našoj zemlji unatrag dvije godine postaje pravilo. Na taj način došlo se do situacije da u Republici Hrvatskoj nedjeljom radi između 30.000 i 40.000 radnika u trgovinama, a prema nekim procjenama i više, uzevši u obzir da u brojnim slučajevima u trgovinama nedjeljom rade čalnovi obitelji koji inače ne rade u trgovini. Mnogi rade sedam dana tjedno (nemaju niti jedan slobodan dan) a tako je i s blagdanima i neradnim danima. U nekim prodavaonicama radnici po 6 mjeseci nisu imali slobodan dan premda im je to Zakonom o radu zajamčeno. Prekovremenih sati u prodavaonicama je toliko da bi se prema nekim procjenama moglo još zaposliti više od 10.000 ljudi. Većina radnika za rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima uopće nije plaćena, uz već poznate niske plaće. Mnogi nedjeljom i blagdanima rade puno radno vrijeme, čak i prekovremeno. U nekim trgovačkim lancima radi se tri smjene, odnosno 24 sati dnevno svih sedam dana u tjednu i to tako da radnici nikad unaprijed ne znaju u kojoj će smjeni raditi, te su obvezni na tzv. pripravnost kod kuće tj. kad ih poslodavac zatreba, moraju se pojaviti na poslu inače gube radno mjesto. Tako su radnici prisiljeni pristati na neljudske radne uvjete jer se često nalaze pod pritiskom izravne ucjene otkazom.
Brojne obitelji nemaju niti jedan dan u tjednu kako bi mogli biti zajedno. I u slučajevima kad radnici u zamjenu za rad nedjeljom dobiju drugi slobodan dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji nemaju taj dan slobodan. S tim u vezi navodi se da je odmor potreban svakom čovjeku za njegovo tjelesno i duševno zdravlje (Zakonom o radu je zajamčen dnevni tjedni i godišnji odmor). U tom smislu može se postaviti i pitanje suprotnosti odredaba navedenog Pravilnika s odredbama Zakona o radu ("Narodne novine", broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 i 82/01) kojima je utvrđeno trajanje radnog vremena kao i trajanje tjednog odmora.
Nadalje, u prodavaonicama većinom rade žene koje tradicionalno još uvijek u našem društvu obavljaju gotovo sve poslove u domaćinstvu, pa ih rad nedjeljom i blagdanima posebno ugrožava. Vjernicima koji rade nedjeljom i vjerskim blagdanima koji se poklapaju s nekim neradnim danima u RH uskraćena je mogućnost ispunjavanja njihovih vjerničkih potreba. Nedjeljnom kupovinom nisu pogođeni samo trgovci već i kupci čija se uloga svodi na tjednu proizvodnju i nedjeljnu potrošnju, te su u tom smislu zakinuti za odlazak u prirodu, posjete, bavljenje raznim aktivnostima i slično. Čak ni brojni poslodavci ne smatraju rad trgovina nedjeljom i blagdanima potrebnim i profitabilnim, ali su mnogi tjerani bespoštednom konkurencijom u kojoj osim radnika stradavaju i mali poduzetnici.
Problematika radnog vremena prodavaonica u posljednjih nekoliko godina zaokuplja i većinu europskih zemalja, kod kojih je trend rješavanja ovoga pitanja išao od krute zabrane rada nedjeljom, subotom poslije podne i blagdanima, sve do ukidanja svih zabrana rada nedjeljom i blagdanima, da bi se u posljednje vrijeme opet počele uvoditi zabrana rada, unatoč globalizaciji i stvaranju multinacionalnih trgovačkih lanaca koji preferiraju rad nedjeljom i blagdanima. Tako je u Austriji zabranjen rad nedjeljom i blagdanima uz izuzeća za vrijeme turističke sezone. U Njemačkoj u pravilu prodavaonice ne rade nedjeljom, uz određeni broj iznimaka. Slična je situacija i u Danskoj gdje su u načelu prodavaonice zatvorene, dok male prodavaonice rade neograničeno. U Finskoj prodavaonice nedjeljom i blagdanom rade od 12,00 do 15,00 sati nedjeljom i to samo u mjesecu lipnju, srpnju i kolovozu plus pet nedjelja prema Odluci Ministarstva za trgovinu i industriju. U Norveškoj je dopušten rad samo tri nedjelje prije Božića od 14,00 do 20,00 sati. Za male trgovce su moguća ograničenja. U Grčkoj su u pravilu velike trgovine zatvorene nedjeljom, dok u manjim mjestima i turističkim zonama nema ograničenja za rad. U susjednoj Sloveniji je dopušten rad tri nedjelje prije Božića od 14,00 do 20,00 sati, dok su moguća izuzeća za male trgovce. U pograničnom dijelu Slovenije s Hrvatskom sada obično rade nedjeljom samo neke trgovine prehrambenim artiklima (ne i hipermarketi).
Iz navedenog je vidljivo da nama susjedne i druge zemlje, turističke destinacije, unatoč tome da svoj razvoj temelje na turističkoj i drugoj ponudi, potrebama potrošača koji mijenjaju svoje navike, koje im se nameću, prilagođavaju nastojanjima se se zabrani rad nedjeljom i blagdanima. Pogotovo iz razloga što su potpuno dostatne otvorene dežurne prodavaonice, prodavaonice u turističkim mjestima za vrijeme turističke sezone, prodavaonice uz autoceste, prodavaonice na kolodvorima, u zračnim lukama, brodskim pristaništima, brodovima, benzinskim postajama, hotelima, kampovima, turističkim naseljima, te u koncertnim dvoranama, kinima, kongresnim dvoranama, sportskim objektima, igralištima za vrijeme trajanja priredbe i lukama nautičkog turizma.
Posebno je potrebno napomenuti Zakon o potvrđivanju ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 3/97). Ovim Ugovorom o pravnim pitanjima određuje se odnos između Katoličke Crkve i Države, te između ostalog i dogovor o neradnim danima. Odredbom članka 9. navedenog Zakona propisuje se da su neradni dani nedjelje i određene svetkovine (1. siječnja, Nova godina tj. Svetkovina Svete Bogorodice Marije, 6. siječnja, Bogojavljanje ili Sveta tri kralja, Vazmeni ponedjeljak, 15. kolovoza, Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa, 1. studenoga, Svi Sveti, 25. prosinca, Božić i 26. prosinca. prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan. U stavku 2. članka 9. Hrvatskog ugovora o pravnim pitanjima propisuje se da će se ugovorne strane dogovoriti o mogućim promjenama neradnih dana. Tijekom pregovora, crkvena je strana predložila da i Tijelovo bude neradni dan, što je i prihvaćeno posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj13/02).
Prema odredbi članka 140. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 41/01 - pročišćeni tekst) međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. U tom smislu svakako je potrebni pridržavati se navedene odredbe u ovom slučaju i postupiti prema prijedlogu Zakona, kako bi se uskladili važeći propisi prema navedenom Ugovoru. Kršenjem važećih zakona, kojem je u velikoj mjeri uzrok prenošenje ovlasti na jedinice lokalne samouprave, omogućena nekorektna poslovna prednost onim poslodavcima koji krše zakon jer po radniku ostvaruju godišnje i do 60 radnih dana više, ili 20%. Time su ne smo obespravljeni radnici već i zakinuta država.
Stoga je ova inicijativa usmjerena na stvaranje uvjeta za dosljednije provođenje zakona.
Zbog svega prethodno navedenog, smatramo nužnim na državnoj razini propisati precizne uvjete za rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, tj. potrebno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o trgovini koji će na adekvatan način regulirati spomenutu problematiku na način kako je predloženo.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom:

Predviđenim Zakonom trebaju se urediti slijedeća osnovna pitanja:

- propisuje se zabrana rada nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, uz navođenje određenih iznimaka
- propisuje se radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine,prodavaonica u turističkim mjestima za vrijeme turističke sezone,prodavaonica na kolodvorima,u zračnim lukama,brodskim pristaništima,brodovima,benzinskim postajama,hotelima,kampovima,turističkim naseljima,te u koncertnim dvoranama,spotrskim objektima,igralištima za vrijeme trajanja priredbe i lukama nautičkog turizma u dane nedjelje,blagdana i neradnih dana

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:

Donošenjem ovog Zakona izbjegnut će se zakonske i druge pravne nedorečenosti i nejasnoće koje omogućuju zlouporabu zabrane rada nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, provesti bolju uskladbu sa Zakonom o radu, te omogućiti bolji i učinkovitiji nadzor provođenja zakonskih odredaba.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje odredaba ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u proračunu.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U smislu odredbe članka 165. stavka 1. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku, budući je cilj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, uslijed nepotpune pravne regulative, potaknuti donošenje propisa u što kraćem roku, koji bi zabranio rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima u prodavaonicama, prvenstveno u cilju zaštite radničkih prava i obitelji, kao i oblik prevencije u suzbijanju izrabljivanja radnika.

V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, PRILAŽE SE

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVINI

Članak 1.

U Zakonu o trgovini ("Narodne novine" br.49/03-pročišćeni tekst) članak 26. mijenja se i glasi:

(1) Prodavaonice i drugi oblici trgovine na malo (u daljnjem tekstu prodavaonice) mogu raditi od ponedjeljka do subote i to:
- započeti radom najranije u 6.00 sati,
- završiti rad najkasnije u 20 sati.

(2) Na dan uoči Božića, Nove godine i Uskrsa prodavaonice mogu biti otvorene do 18 sati.

(3) Nedjeljom, u dane državnih blagdana, spomendana i neradnih dana određenih Zakonom prodavaonice ne rade.

(4) Iznimno nedjeljom mogu raditi prodavaonice na graničnim prilazima, na kolodvorima, u zrakoplovnim lukama, brodskim pristaništima, benzinskim postajama, hotelima, kampovima i drugim vrstama ugostiteljskih objekata, lukama nautičkog turizma, u bolnicama, te kiosci za prodaju novina i cvijeća. Prodavaonice u koncertnim dvoranama, kinima, kongresnim dvoranama, sportskim objektima i igralištima prodavaonice mogu raditi za vrijeme trajanja priredbe.

(5) Osim navedenih, nedjeljom mogu biti otvorene i prodavaonice neto prodajne površine do 200 četvornih metara pod uvjetom da:
-imaju dozvolu za rad nedjeljom
-prodaju pretežito prehrambene proizvode.

(6) Dozvolu iz prethodnog stavka izdaju općinska i gradska poglavarstva na temelju javnog natječaja i to svim ponuditeljima koji ispunjavaju tražene uvjete, te na temelju utvrđenog godišnjeg rasporeda nedjeljnog dežurstva prodavaonica uz poštivanje kriterija: u jednom naselju jedna prodavaonica, a u većim mjestima jedna prodavaonica na 10 000 stanovnika.

(7) Rad nedjeljom nije dopušten prodavaonicama u okviru tržnica, osim ako posjeduju dozvolu koju su ishodili na temelju stavka pet i šest ovog članka.

(8) Radnici zaposleni u prodavaonicama mogu raditi najviše jednu nedjelju mjesečno.

(9) Za vrijeme trajanja turističke sezone (od 1.6.-30.9.), radno vrijeme prodavaonica regulira se sukladno potrebama turističke sezone.

(10) Odluku o tome koje vrste prodavaonica u vrijeme turističke sezone trebaju raditi, koliko dugo i u koje dane trebaju biti otvorene, donose županijska poglavarstva.

(11) Odluka o radnom vremenu mora se istaknuti na vidljivom mjestu na svakoj prodavaonici.

Članak 2.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u "Narodnim novinama". Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Pravilnik o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (NN 80/02), te sve odluke općinskih i gradskih poglavarstava.

OBRAZLOŽENJE
KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVINI

Članak 1.

Predloženom izmjenom članka 26. odredilo bi se najranije započinjanje s radom i najkasniji završetak radnog vremena prodavaonica.

Zakonom bi se izrijekom utvrdilo da nedjeljom kao i u dane državnih blagdana, spomendana i neradnih dana određenih Zakonom prodavaonice ne rade.

Zakonom bi se posebno utvrdilo koje prodavaonice mogu raditi nedjeljom kako bi se osigurala nužna opskrba nedjeljom, te opskba sukladna potrebama turističke sezone.

Nadležnost za propisivanje radnog vremena prodavaonica za vrijeme trajanja turističke sezone daje se županijskim poglavastvima

Članak 2.

Određuje se dan stupanja na snagu izmjena zakona, te određuje prestanak važenja Pravilnika ministra gospodarstva i odluka općinskih i gradskih poglavarstava.

Verdi - tjedan bez kraja
Iz Glasa koncila
Iz Tene
Papa Ivan Pavao II
Dosta rada nedjeljom i blagdanom
Konačni prijedlog zakona o radnom vremenu
Podržavate li zahtjev
sindikata?
Članak Inoslava Beškera
Kampanja za zabranu
rada nedjeljom
SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE TRAŽI DONOŠENJE
NOVOG ZAKONA O VOĐENJU EVIDENCIJE RADNOG VREMENA